Dan studenata obeležava se 4. aprila, u znak sećanja na velike demonstracije koje su beogradski studenti organizovali na taj dan 1936. godine.
Tada je u protestu ispred Patološkog instituta Medicinskog fakulteta ubijen 25-godišnji Žarko Marinović, student prava.
Štrajk studenata trajao je od 3. do 28. aprila 1936. godine u Beogradu, a kao rezultat povučena je odluka o zavođenju policije na Univerzitetu, smenjen rektor Vladimir Ćorović i za novog izabran Dragoslav Jovanović.
Tadašnji studenti nisu brinuli o hrani, novcu, ocenama u indeksu i internet vezi. Misli su im bile usmerene na ulicu i pobunu protiv nadolazećeg rata.
U znak sećanja na tragičnu smrt Žarka Marinovića, doneta je odluka da se 4. april obeležava kao Dan studenata Beogradskog univerziteta, počevši od 1955. godine.
Mnogo godina je proteklo od tog orkestra jedne mladosti. Danas svira neka druga muzika, neki drugi problemi, snovi, želje i nadanja, ali jedno je sigurno – i u najtežim trenucima, mladost ostaje mladost, energija koja može da menja svet.
Naši studenti slave 4. april, on ih podseća na to za šta su se studenti borili, za šta se danas bore i u kom pravcu treba da idu.
Ko je bio Žarko Marinović?
Rođen je 20. jula 1911, u mestu Očinići kod Cetinje, gde je završio osnovnu školu.
Levičarskim idejama je postao sklon već u gimnaziji na Cetinju. Pripadao je novoj generaciji komunista – studenata i gimnazijalaca koji su pristupili Komunističkoj partiji Jugoslavije u godinama političkih pritisaka i velike ekonomske krize u zemlji. Učestovao je i u velikom i uspešnom štrajku učenika cetinjske gimnazije, decembra 1932. Zahvaljujući „fondu za siromašne drugove“, školovanje je nastavio u Beogradu, upisavši Pravni fakultet. Po dolasku u prestonicu povezao se sa revolucionarnim studentskim pokretom u kome su, između ostalih, bili i Veljko Vlahović, Ivo Lola Ribar, Svetozar Vukmanović Tempo, Rifat Burdžović i drugi.
Ubijen je 4. aprila 1936. godine, drugog dana velikog studentskog štrajka spasavajući druga od napada nožem studenta desničara.