Svetski dan dijabetesa obeležava se svake godine 14. novembra, na dan rođenja Frederika Bantinga, naučnika koji je zajedno sa Čarlsom Bestom 1922. godine otkrio insulin. Ovaj datum predstavlja priliku da se ukaže na značaj prevencije, ranog otkrivanja i pravovremenog lečenja dijabetesa, kao i na unapređenje kvaliteta života osoba koje žive sa ovom bolešću.
Obeležavanje Svetskog dana dijabetesa pokrenule su 1991. godine Međunarodna federacija za dijabetes (IDF) i Svetska zdravstvena organizacija (SZO), kao odgovor na sve veće zdravstvene, društvene i ekonomske posledice ove bolesti. Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 2006. godine, ovaj datum zvanično je postao i Dan Ujedinjenih nacija.
Prema podacima navedenim u okviru ovogodišnje kampanje, u svetu sa dijabetesom živi oko 589 miliona odraslih osoba, odnosno približno svaka deveta osoba. Istovremeno, čak 635 miliona ljudi ima povećan rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.
Posebno zabrinjava podatak da oko 40 odsto obolelih u svetu nema postavljenu dijagnozu. Dijabetes tipa 2 često godinama protiče bez jasno izraženih simptoma, zbog čega se kod velikog broja ljudi otkriva tek nakon pojave komplikacija koje mogu zahvatiti srce, krvne sudove, bubrege, oči i nervni sistem.
Prema procenama Instituta za javno zdravlje Srbije, u našoj zemlji oko 440.000 odraslih osoba ima dijagnostikovan dijabetes i nalazi se u sistemu zdravstvene zaštite, dok još približno 220.000 osoba nema postavljenu dijagnozu i ne zna da boluje od ove bolesti.
Ovogodišnja kampanja posvećena prevenciji i ranom otkrivanju
Tema kampanje za 2026. godinu usmerena je na prevenciju i rano otkrivanje dijabetesa, uz slogan: „Reaguj na vreme – spreči dijabetes, sačuvaj zdravlje”.
Cilj je da se javnost podseti na značaj zdravih životnih navika, koje mogu sprečiti ili odložiti nastanak dijabetesa tipa 2, ali i na važnost prepoznavanja simptoma, pravovremene dijagnostike i započinjanja lečenja.
Stručnjaci upozoravaju da dijabetes tipa 1 takođe može biti neprepoznat ili pogrešno dijagnostikovan, naročito kod odraslih osoba, kod kojih se ponekad poistovećuje sa dijabetesom tipa 2. Zbog toga je pravilno prepoznavanje simptoma i postavljanje tačne dijagnoze od ključnog značaja.
Promena životnih navika, zdrava ishrana i redovna fizička aktivnost mogu značajno smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Važnu ulogu imaju i dostupna primarna zdravstvena zaštita, preventivni pregledi i mogućnost da građani koriste bezbedne javne prostore za fizičku aktivnost.
Podrška obolelima važna koliko i prevencija
Rano otkrivanje bolesti i pravovremeno lečenje smanjuju rizik od komplikacija i omogućavaju kvalitetniji život. Ipak, dijagnoza je samo prvi korak, jer je osobama sa dijabetesom potrebna kontinuirana zdravstvena zaštita, odgovarajuća terapija, edukacija i podrška u svakodnevnom životu.
Ovogodišnja kampanja posebno ukazuje i na problem stigmatizacije osoba koje žive sa dijabetesom. Nerazumevanje okoline i predrasude mogu predstavljati prepreku pravovremenom otkrivanju i lečenju bolesti, zbog čega je važno razvijati okruženje u kojem oboleli imaju razumevanje i podršku, a ne osudu.
Svetski dan dijabetesa zato je prilika da se podsetimo da su prevencija, rano otkrivanje, dostupno lečenje i podrška obolelima zajednička odgovornost celog društva.



Povezane vesti
U ponedeljak će doći do planske obustave isporuke električne energije na području opština Golubac i Kučevo
Oblačno i hladno, popodne sa kišom
VGSK pružio snažan otpor Radničkom, ali ostao bez seta u Kragujevcu