Platni razredi, odnosno ista plata za isti posao u javnom sekoru ponovo su na dnevnom redu. Do sada se na uvođenju novog načina vrednovanja rada koji se plaća iz budžeta države radilo više puta. Sada je novi ministar prosvete Branko Ružić izjavio da će u prvoj polovini naredne godine platni razredi biti jedna od najvažnijih tema, a optimistične procene su, prema njegovim rečima, da bi oni mogli da se uvedu od januara 2022. godine.

„Onima koji u ovom trenutku imaju potcenjene iznose, plate bile povećavane srazmerno raspoloživim sredstvima, dok se onima u precenjenoj grupi plate ne bi povećavale sve dok ih njihova platna grupa ne dostigne. Važno je da se vidi koje zarade su niske, a koje preterano visoke i da se na osnovu opravdanih kriterijuma i u odnosu na složenost posla, odgovornost i rizike odrede ciljni odnosi u okviru javnog sektora“, objašnjava izvor „Blic Biznisa“ iz Nemanjine 11.
Branko Ružić, ranije ministar državne uprave i lokalne samouprave, objašnjavao je krajem prošle godine da je potrebno da se analizira fiskalni uticaj uključivanja svih zaposlenih u javnom sektoru u novi sistem plata, odnosno da se spreči da učešće mase zarada opšte države u bruto domaćem proizvodu poraste i da se ne naruši finansijska održivost budžeta.
Ministar je objasnio da platni razred znači da se plate zaposlenima povećavaju na bazi kvaliteta njihovog rada, čak i u slučaju da se ne povećava osnovica na osnovu koje se obračunava plata. Prema njegovim rečima, celokupni javni sektor će biti obuhvaćen platnim razredima, sa više od 400.000 zaposlenih.
Fiskalni savet: Napraviti dovoljno širok raspon zarada
Fiskalni savet je u više navrata ukazivao da je uvođenje platnih razreda više puta odlagano od 2013. godine. Prema njihovoj oceni, ako Vlada Srbije želi da zadrži najkvalitetnije ljude u javnom sektoru potrebno je da napravi dovoljno širok raspon zarada.
U dokumentu „Platni razredi i zaposlenost u državnom sektoru Srbije: Od nedovršene reforme do održivog sistema“ navodi se da u sistem platnih razreda treba da budu uključeni svi državni sektori, što trenutno nije slučaj. Oko petina zaposlenih, odnosno sektori policije, vojske, funkcioneri, su van sistema platnih razreda, što nije slučaj u drugim evropskim zemljama koje su uredile sistem zarada u javnom sektoru.
Ključni deo reforme sistema zarada, prema mišljenju Fiskalnog saveta, jeste da se osnovica za zarade propiše na nivou bliskom minimalnoj zaradi. Oni ocenjuju da će se samo tako dobiti dovoljno dobri rasponi zarada u okviru kojih će moći da se adekvatno plate najstručnija i najodgovornija radna mesta u zemlji.
Fiskalni savet ne spori da je reforma zarada i zaposlenosti veliki stručni i politički izazov, ali skreće pažnju da je najveći broj evropskih zemalja bio u stanju da na taj izazov uspešno odgovori.
Autor: BlicBiznis




Povezane vesti
Zabela treća na svetu, Kruševljani osvojili srebro
Munje osvojile Požarevac – 24 medalje za istoriju mladog kluba
Vremenska prognoza za subotu, 17. oktobar