Poportal

Vesti iz Požarevca i Braničevskog okruga

Filmka škola (1)

Klapa

Volite filmove? Ko ih ne voli… Enciklopedijski rečnik Larus tek je 1911. godine obradio taj pojam. Do tada se filmom smatrao samo tanak sloj neke materije materije nanesen na odgovarajuću podlogu.  Francuski pisac italijanskog porekla Ričoto Kanudo je 1913. godine prvi upotrebio izraz sedma umetnost za film. Prvih šest su arhitektura, ples, vajarstvo, muzika, slikarstvo i književnost. Ova podela nasleđene je od antičke Grčke. Osma umetnost je fotografija, mada je neki istoričari umetnosti definišu kao deo slikarstva. Deveta umetnost je strip, iako i njega smeštaju između slikarstva i filma. Eto, i to smo razjasnili.

Filmovi imaju svoje žanrove, podelu prema produkcijskim troškovima, itd. Kod nas se zovu celovečernji ili igrani filmovi. Englezi ih zovu zvanično motion picture, a radije koriste sleng – muvi (movie). Francuzima je draga reč sinema (od grčke novokovanice cinematografia) pa se i kod nas ta reč koristi za građenje pridevske imenice – sineasti, ljudi koji se bave filmom. Rusi ih zovu umetnički filmovi ili kinofilmovi. Naravno, nisu svi filmovi umetnički. Ima dokumentarnih, naučnih, ali ima tu i nižerazredne petparačke produkcije čiji je jedini cilj da nabere što više para. Neki reditelji se čak stide da potpišu takve filmove, već na odjavnoj špici možemo videti da je film režirao izvesni Alan (ili Allen) Smithee.

Niko ne pravi film s namerom da bude loš, ali dogodi se. To je timski posao u koji je uključeno stotine ljudi. Njihov rad je pod znakom pitanja sve do poslednje minute premijere. Ipak, bez obzira što svi pretenduju da budu oskarovci, neponovljivi i unikatni, već možemo sa sigurnošću tvrditi da je mnogo filmova sačinjeno od šablona, odnosno stereotipa. Šta možemo da vidimo i “naučimo“, šta se to redovno dešava baš na filmu, ali vrlo retko u stvarnosti? Krenimo proizvoljno, a vi dodajte po svom iskustvu i sećanju.

  • Kad se lik zaglavi u nekoj laži, obavezno zazvoni spasonosni telefon. U dramaturgiji to se zove deus ex machina.
  • Ventilacioni sistemi uvek se otvaraju šrafljenjem i to može i kreditnom karticom, savršeni su za skrivanje jer vas tamo niko neće tražiti; možete da stignete u bilo koji deo zgrade i – naravno – likvidirate mrskog otmičara ili koga već…
  • Glavni junak se uvek parkira tačno ispred ulaza zgrade gde je namerio da uđe, bez obzira što okolo ni mačka ne može da se provuče.
  • Detektivi maestrano rešavaju slučajeve samo onda kada ih nepravedno suspenduju, odnosno oduzmu im značku i pištolj.
  • Tim povodom se nađe tajno zaljubljena, neugledna i smotana službenica koja mu priskače u pomoć presudnim informacijama rizikujući posao, dok je on uopšte ne primećuje. A ona, naravno, pati.
  • Sa svakog prozora u Parizu mora obavezno da se vidi Ajfelov toranj.
  • Automobil koji sleti niz liticu uvek eksplodira kao da je cisterna puna benzina, a posebno ako je u njemu neki negativac koji je jurio glavnog junaka.
  • Sve usamljene žene imaju jednu ili više mačaka.
  • Osvetnik ubije više ljudi nego što ima metaka, za koje vreme niko od njih ne može da njega pogodi.
  • Kad potroši municiju, akcioni heroj odbaci oružje i uzme drugo koje se, eto, baš tu našlo.
  • Lisice se obavezno i lako otključavaju spajalicom koju svako ima sa sobom baš za taj slučaj.
  • Glumci veoma retko odlaze u toalet, a i kad odu, moraju tamo s nekim da razgovaraju.
  • Šminka se nikad neće razmazati u toku zabave za odrasle u krevetu.
  • Sa svakog kompjutera u poslednjoj zabiti može se hakovati server Norada ili FBI.
  • U Kremlju obavezno postoje samo oni veliki, prepotopski telefoni, a Rusi su ružni, pokvareni i zli.
  • Ako gradu preti katastrofa, prva briga gradonačelnika je šta će biti s turističkim posetama.
  • Poštenog policajca ubiju dva dana pred krvavo zarađenu penziju.
  • Sa svakog laptopa moguće je zaustaviti invaziju vanzemaljaca pošto i oni koriste vindouz.
  • Glavni junak svojim kaputom obavezno pokrije nepoznatog na samrti.
  • Likovi u vesternima nikad nisu gladni.
  • Ako se u vesternu pojavljuje kočija, ona će obavezno biti napadnuta od strane Indijanaca ili opljačkana.
  • U boljoj varijanti, svi putnici, uključujući dame, izvanredni su strelci, pa tako pobiju bar sto indijanaca.
  • Kad smo kod dama u salunima, sve one u čarapi sa žabicom imaju i dilindžer i znaju besprekorno da ga koriste. I sve su droce, što je u to vreme bilo regularno zanimanje.
  • U gradu, u koji ulazi glavni junak da reši stvari, šerif je po pravilu trapavi smotanko, pijanica i protuva s kojim lokalni kockari brišu pod.
  • Ako počne pucnjava, a glavni junak se brije, on smesta skače sa stolice, pobije bandu, obriše peškirom ostatak sapuna – ispod koga je već obrijano lice…
  • Ko god da je napadač, Klint Istvud će ga (ih) ubiti.
  • Ko god je napadač, dobiće batine od Džona Vejna.
  • Banda pljačkaša bežeći iz zgrada galopira kroz špalir strelaca koji obavezno pucaju s krova…a banditi pucaju sumanuto revolverima i pobiju sve strelce ne nišaneći.
  • U izlog se upada obavezno na konju.
  • Pred spavanje u preriji svi piju kafu iz limenih lončića i smesta se uspavaju.
  • Za razbojnike koji na konjima stižu voz koji će opljačkati, obavezno pored pruge postoji staza, duga koliko god treba dok oni ne uskoče.

U sledećem nastavku: “Filmska škola 2“.

Tekstove objavljujemo utorkom.