Poportal

Vesti iz Požarevca i Braničevskog okruga

Ispravnost vode na gradskim i seoskim česmama

Voda česma

Prema rezultatima analiza Zavoda za javno zdravlje “Požarevac”, ispravnu vodu imaju samo jedna gradska i pet seoskih česama.

IZVEŠTAJ
O PREGLEDU VODE IZ JAVNIH ČESAMA U GRADU POŽAREVCU U JULU 2024. GOD.

Na osnovu ugovora sa Gradom Požarevac, Zavod za javno zdravlje Požarevac je u julu 2024. uzorkovao vodu sa javnih česama u opštini Požarevac i izvršio mikrobiološke i osnovne fizičko-hemijske analize. Mikrobiološke i osnovne fizičko-hemijske analize rađene su prema Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće (Sl.list SRJ, br.42/98 i 44/99 i Sl. Glasnik RS, br. 28/2019).

Voda je ispravna u sledećim objektima:

J.Č. Poljana
J.Č. Kličevac –centar

J.Č. Kličevac –Kusatak
J.Č. Rečica
J.Č. Petrovačka obilaznica

J.Č. Bereanje

Drugu grupu čine javne česme u kojima je voda mikrobiološki ispravna, ali hemijski ne odgovara, uglavnom zbog povećanih koncentracija amonijaka ili mirisa mineralnog porekla koji je prisutan u arteškim bunarima.

J.Č. Parma (amonijak, miris)

J.Č. OŠ Vuk Karadžić (amonijak, miris)

J.Č. Pionirski trg (amonijak, miris)

J.Č. Pijaca krug (amonijak, miris)

J.Č. Lučica(amonijak)

Treću grupu čine javne česme koje imaju mikrobiološku neispravnost

J.Č. Minine vode

J.Č. Bare Šarena voda
J.Č Čačalica donja
J.Č Čačalica kod ekološkog doma
J.Č. Ćirikovac
J.Č. Poljana
J.Č. Poljoprivredna škola
Četvrtu grupu čine javne česme koje imaju mikrobiološku i fizičko-hemijsku neispravnost

J.Č. Kasidol (nitrati i mb)

J.Č. Ostrvo (amonijak, miris i mb)

J.Č. Prugovo (amonijak, miris, mb )

 

ZAKLjUČAK

U cilju očuvanja higijenske ispravnosti vode za piće najvažnije su preventivne mere, koje treba sprovoditi kako u neposrednoj okolini vodih objekata, tako i na ostalim područjima. Tu se pre svega misli na bezbedno uklanjanje čvrstih, tečnih i gasovitih otpadnih materija, na racionalno korišćenje veštačkih đubriva i sredstava za zaštitu bilja, kao i na pravilnu izgradnju, održavanje i zaštitu vodnih objekata. Kada već dođe do zagađivanja izvorišta mogu se preduzimati određene mere sa manje ili više uspeha.
1. Dezinfekcija vode – podrazumeva primenu postupaka koji dovode do uništavanja patogenih i uslovno patogenih mikroorganizama u vodi. U javnim vodnim objektima ova mera treba da se sprovodi trajno. U praksi se primenjuju mehaničke, fizičke i hemijske metode, od kojih se najčešće koristi hlorisanje vode. Ako potrošnja vode nije veća od 15 l/sec. instaliraju se hipohlorinatori.
2. Sanacija vodnog objekta – podrazumeva niz građevinsko-tehničkih postupaka sa ciljem da se obezbedi način zahvata vode i spreči zagađivanje izovorišta iz okoline. Ove mere su specifične za svaki objekat zavisno od tipa bunara, građevinsko-tehničkog stanja i stepena i vrste njegovog zagađenja.
3. Prečišćavanje vode – primenjuje se kada je utvrđeno stalno prisustvo zagađenja u vodi, koje se prethodnim merama ne može ukloniti. Kod javnih česama koje vodu dobijaju iz kaptiranih izvora i plitkih bunara najčešći zagađivači su nitrati, a kod dubinskih arterskih bunara povećane su vrednosti amonijaka.
Nitrati i amonijak su ozbiljni zagađivači vode i praktično se postojećim tehnološkim metodaama ne mogu ukloniti iz vode bez štetnih nuspojava. Obzirom da oko 60% mase Ljudskog organizma čini voda, u vodi za piće ne sme se menjati prirodni mineralni sastav.