Poportal – Vesti Požarevac Braničevski okrug- Lokalne vesti

Vesti Požarevac – Poportal, najčitaniji lokalni portal Braničevskog okruga

Kompostiranje u dvorištu: kako od kuhinjskog otpada napraviti zemlju za biljke?

Muskarac kompost viljuska komposter

Kuhinjski otpad ne mora da završi u kanti, već može da postane vredna hrana za biljke. Ljuske od jaja, talog kafe i kore od povrća čine skoro trećinu kućnog smeća, a na deponiji se razgrađuju bez ikakve koristi, dok ih u dvorištu možete pretvoriti u tamnu, rastresitu zemlju. Zato je najbolje početi od osnova: šta sve ide u kompost, a šta mora da ostane van njega.

Kuhinjski ostaci u ciklusu nege biljaka

Zamislite običnu sredu uveče. Isečete paradajz, oljuštite krompir, skuvate kafu i na dasci vam ostane šaka onoga što bi inače završilo u kanti. U prirodi ništa od toga ne bi bilo otpad: opalo lišće i plodovi na šumskom tlu razgrađuju se i vraćaju hranljive materije biljkama. Kompostiranje je samo ubrzana i usmerena verzija tog procesa.

Biljke iz zemlje crpe azot, fosfor, kalijum i mikroelemente. Ako baštu stalno samo berete i zalivate, zemljište se vremenom osiromašuje, pa ga morate dopunjavati. Kompost vraća organsku materiju u zemlju, popravlja njenu strukturu i pomaže joj da zadrži vlagu, a da pritom ostane prozračna.

Ovaj ciklus je lako zamisliti: povrće iz bašte dolazi u kuhinju, ostaci idu u kompost, a kompost se vraća u gredice. Zato kuhinjski otpad ne posmatrajte kao smeće, već kao sirovinu koja čeka svoj red. Dovoljno je malo prostora u dvorištu, uglu bašte ili čak velika posuda sa poklopcem, pa da ciklus krene.

Za ozbiljnije radove u bašti i na njivi, uz alat, supstrate i đubriva, tu je i sveobuhvatan asortiman za baštu i poljoprivredu. Kompost sve to ne zamenjuje, ali ga dobro dopunjuje, jer je besplatan, domaći i uvek pri ruci.

Šta ide u kompost a šta ostaje van njega?

Dobar kompost zavisi od onoga što u njega stavljate. Materijali se okvirno dele u dve grupe. Vlažni, takozvani zeleni materijali bogati su azotom: ostaci voća i povrća, svež pokošeni travnjak, talog od kafe i filteri za čaj. Suvi, takozvani smeđi materijali bogati su ugljenikom: suvo lišće, sitne grančice, seckan karton, papirne salvete i kartonske tuljke.Zena kuhinja metalna posuda

Ove dve grupe treba da se nađu u razumnom odnosu. Jednostavno pravilo glasi da na jedan deo vlažnog materijala dođu dva do tri dela suvog. Zamislite sendvič: sloj kuhinjskih ostataka, pa sloj suvog lišća ili iseckanog kartona. Kada to ponovite nekoliko puta, dobijate hrpu koja se ravnomerno razgrađuje.

U kompost slobodno stavljajte:

kore i ostatke voća i povrća (bez prevelikih količina citrusa)

talog od kafe i vrećice čaja bez plastike

zdrobljene ljuske od jaja

suvo lišće, slamu i seno

seckan nepremazan karton i papir

Ono što treba izostaviti jednako je važno. Meso, riba, mlečni proizvodi, masnoće i ostaci pripremljene hrane privlače glodare i muve i izazivaju neprijatan miris. Izbegavajte i bolesne biljke, korov sa semenom, izmet kućnih ljubimaca, pepeo od uglja i sve što nije organsko, poput plastike i stakla.

Što je materijal sitniji, to se brže razgrađuje. Zato krupne ostatke, na primer tikvu ili korenje, isecite na manje komade pre odlaganja. Dobra navika je da u kuhinji držite malu posudu sa poklopcem i da je jednom dnevno ispraznite u kompost, ne zaboravljajući da je zatrpate slojem suvog materijala.

Kako vlaga i vazduh utiču na razgradnju?

Razgradnju ne obavljate vi, već milioni bakterija, gljivica i sitnih organizama koji u gomili žive i rade. Njima su potrebna tri uslova: hrana, vlaga i vazduh. Ako jedno od toga nedostaje, proces usporava ili krene u pogrešnom smeru.

Pravu vlažnost možete proveriti jednostavnim testom. Uzmite šaku materijala i stisnite je: treba da bude vlažan kao dobro oceđen sunđer, tako da se pojavi tek koja kap vode. Ako curka, previše je mokro, pa dodajte suvo lišće ili karton. Ako se mrvi i deluje prašnjavo, malo ga poprskajte vodom, najbolje kišnicom.Ruke zemlja sito kanta

Vazduh je jednako važan. Kada je hrpa previše zbijena i mokra, unutra se razvijaju bakterije kojima ne treba kiseonik, a one stvaraju neprijatan miris truleži. To je siguran znak da je treba prevrnuti i dodati suvog materijala. Redovno prevrtanje, otprilike jednom u dve do tri nedelje, unosi kiseonik i ubrzava proces.

Pri tom poslu pomaže odgovarajući pribor. Vile za kompost i baštenske lopate olakšavaju okretanje, a ponuda opreme i potrepština za baštenske i poljoprivredne radove obuhvata i takav alat. Ipak, alat nije zamena za pažnju. Najbolji pokazatelj stanja su vaša čula: miris, izgled i temperatura.

Zdrava gomila se tokom prvih nedelja primetno zagreje, a unutrašnja temperatura može preći 50 do 60 stepeni. To je znak da mikroorganizmi rade punom parom. Ako ostane hladna i neaktivna, najčešće joj nedostaje azota, vlage ili vazduha, pa je potrebno dodati svež zeleni materijal i dobro promešati.

Moglo bi se pomisliti da je dovoljno sve ostaviti na miru. Postoji i takav pristup, takozvano hladno kompostiranje, koje traje duže, od devet meseci do dve godine. Ono funkcioniše, ali zahteva više strpljenja. Ako želite brži rezultat, redovna nega se isplati.

Kada je kompost spreman za zemljište?

Zreo kompost prepoznaćete lako. Tamne je, smeđe boje, rastresit je i drobljiv, a miriše na šumsko tlo posle kiše. Prvobitni ostaci više ne bi trebalo da se raspoznaju: nema kora, kriški ni delova lista. Tek poneka grančica ili komadić ljuske jajeta ne smeta, takve ostatke možete prosejati i vratiti u novu gomilu.

Dobra provera je test u tegli. Napunite malu posudu kompostom, navlažite ga i zatvorite poklopcem na dan-dva. Ako pri otvaranju osetite zemljast miris, kompost je zreo. Ako zaudara na amonijak ili trulež, treba mu još vremena. Nezreo kompost može privremeno oduzeti azot biljkama i oštetiti mlade korenove.

Zreo kompost koristite na više načina:

Priprema gredica: rasporedite sloj od dva do pet santimetara i plitko ga unesite u zemlju pre sadnje.

Malčiranje: tanak sloj oko biljaka čuva vlagu i smanjuje rast korova.

Saksijsko cveće i povrće: pomešajte kompost sa baštenskom zemljom ili supstratom u razmeri otprilike jedan prema tri.

Travnjak: prosejan kompost, rasut tanko preko trave, obnavlja zemlju bez veštačkih sredstava.

Najbolje vreme za dodavanje komposta je proleće, pred sadnju, ili jesen, kada se gredice pripremaju za zimu. Pritom nemojte preterivati: kompost je dopuna zemljištu, a ne zamena za njega, i dovoljno je malo da se vidi razlika.

Na kraju se krug zatvara: ono što je pre nekoliko meseci bilo kora krompira i talog od kafe sada hrani paradajz i cveće u vašem dvorištu. Kada sledeći put pripremate obrok, zastanite na trenutak pred kantom i zapitajte se koliko toga već ima svoju drugu namenu. Za još korisnih informacija, posetite naš sajt.