Skupština Srbije usvojila je izmene i dopune Zakona o ozakonjenju objekata koji će, uz Zakon o planiranju i izgradnji, pružiti državi, građevinskim inspektorima i lokalnoj samoupravi nove mogućnosti za efikasniju borbu protiv investitora koji grade bez dozvole. Usvojen i Zakon o građevinskim proizvodima kojim se ta oblast uređuje po standardima i praksi Evropske unije.
Zakon o izmenama i dopunama Zakona o ozakonjenju objekata uvodi novu alatku koja će biti na raspolaganju svima koji sprovode ovaj zakon, a to je lakše i brže donošenje i sprovođenje rešenja o uklanjanju nelegalnih objekata.
Izmenama zakona predviđeno je da je, umesto pravosnažnog rešenja kojim se odbija ili odbacuje zahtev za ozakonjenje, dovoljno konačno (najčešće drugostepeno) rešenje kojim se zahtev za ozakonjenje odbacuje ili odbija.
Ova mera trebalo bi da donese mnogo više uklanjanja nelegalnih objekata nego do sada, jer se na rušenje čekalo do okončanja predugih upravnih i sudskih sporova.
Izmene zakona predviđaju da svi nelegalni objekti imaju zabranu prometovanja do donošenja konačnog rešenja o ozakonjenju ili njegovog odbijanja, što je pre svega usmereno protiv neodgovornih investitora koji žele da se obogate kršenjem zakona i izbegavanjem plaćanja građevinskih i komunalnih opštinskih i gradskih taksi. Zbog njih se uvodi ova zabrana i neće moći da trguju nelegalnim objektima.
Skupština Srbije usvojila je i Zakon o građevinskim proizvodima kojim se ta oblast uređuje po standardima i praksi Evropske unije i olakšava se ulazak domaćim proizvođačima na strana tržišta.
Glavni cilj zakona je da se domaći proizvođači učine konkurentnijim na evropskom tržištu, jer će se i u Srbiji primenjivati jednaki standardi kao u zemljama članicama EU.
Posle e-dozvola i e-katastra, sada i e-prostor
Izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji koje su danas usvojene u Skupštini Srbije, omogućavaju da posle e-dozvola i e-katastra zaživi i reforma e-prostora, odnosno da se uvede objedinjena procedura i u oblasti izrade planskih dokumenata po uzoru na onu koja već postoji kod građevinskih pozvola.
Zakon predviđa da se rokovi za izradu planskih dokumenata skrate na najviše 12 meseci, sa sadašnjih najmanje 18, a neretko traju i po nekoliko godina.
