Narodna biblioteka ,,Ilija M. Petrović’’ Požarevac obeležila je Mesec frankofonije radionicom ,,Zemlja vina, šansone i umetnosti’’ na Odeljenju za mlade, 30. marta 2023. godine. Radionicu je vodila Anđelka Bobić, profesorka francuskog jezika i članica Odeljenja za mlade od njegovog postojanja. Učesnici su bili učenici Medicinske škole.
Đaci su zaplovili ‘’jezikom ljubavi’’ kroz istoriju Francuske uz likove Ateriksa i Obeliksa. Saznali su zbog čega je Pariz nazvan ,,Gradom svetlosti’’ , kakve su to pesme ‘’sa dušom’’ i zašto je čuveni hleb baget duguljastog oblika. Otkrili su delić sadržaja čuvenog romana Viktora Igoa ,,Zvonar Bogorodičine crkve’’ i shvatili da je anđeoski glas žene, koja je uvek nosila malu, crnu haljinu, stvorio neobičan životni put dostojan filma. Nasmejala ih je činjenica da Piramida u Luvru, konstruisana 1989. izaziva bes ne samo kod konzervativnih arhitekata, već i kod filmskih radnika. Bilo koji reditelj koji želi da snima dvorište Luvra za svoj film, mora da plati honarar i arhitekti Piramide I.M.Peju. Zbog toga se filmski setovi tako rado zadržavaju kod starih spomenika – oni su besplatni. Učenicima je bio interesantan podatak da se svakog dana u Francuskoj objavi po jedna knjiga o kulinarstvu i da najposećenije mesto nije Ajfelov toranj, već Diznilend. Posle ovog putovanja, prisutni su drugačije videli Balzaka i Molijera. Uvideli su da oni nisu ‘’tamo neki pisci dosadnih lektira’’.
Na samom kraju, putovanje kroz ovu čarobnu zemlju nastavilo se kroz muziku, uz pesmu Barbare Pravi ,,Voilἃ’’
Moderna Frankofonija je stvorena 1970. Njen moto je jednakost, komplementarnost i solidarnost. U početku, Frankofonija je bila mali klub severnih zemalja u kojima se priča francuski, dok je danas to važna međunarodna organizacija čije zemlje članice sarađuju na polju kulture, nauke, ekonomije, pravde i mira. Svake godine mesec mart je u celom svetu u znaku Frankofonije i slavljenja njene raznolikosti i živosti. Frankofoniju pre svega čini trista miliona ljudi koji na pet kontinenata govore istim, francuskim jezikom. Srbija se pridržila toj porodici najpre kao posmatrač 2006. godine, a zatim i kao pridruženi član 2018. godine. Prošlost čuva korene razgranate saradnje Srbije i frankofonih zemalja još od XVIII veka. Na dvoru srpskog kralja Uroša Nemanjića i kraljice Jelene, u narodu poznate kao Jelena Anžujska, počelo se sa proučavanjem i korišćenjem francuskog jezika, a tada je nastala i prva biblioteka u Srbiji u kojoj su se našle samo knjige napisane na francuskom jeziku.
Francuski jezik je peti najkorišćeniji jezik na svetu koji se nameće kao jedan od velikih jezika sutrašnjice. Srbija realizacijom različitih kulturnih programa unapređuje svoju saradnju sa Međunarodnom organizacijom Frankofonije, u cilju promocije njenih vrednosti i jezika.