U subotu, 29. januara 2022. godine, povodom obeleavanja 29. januara, Dana Gradske opštine Kostolac, u 10:00 časova, pored kostolačkog vozića, u ulici Bože Dimitrijevića, svečano će biti otkrivena spomen bista Đorđa Fajferta.
Nakon otkrivanja spomen ploče, u Dom kulture u Kostolcu, sa početkom u 11:00 časova, biće održana sednica Skupštine Gradske opštine Kostolac.
Da li je Đorđe Vajfert (1850. – 1937.) poznatiji kao pivar, industrijalac, guverner ili dobrotvor, zavisi s koje strane ga posmatrate. Ali, koji god ugao da odaberete, sigurno je da se radi o čoveku koji je srpski narod toliko zadužio da se njegov lik danas nalazi na novčanici od 1.000 dinara.
Za Đorđa Vajferta se pričalo da je poreklom Nemac, a dušom Srbin. Rođen je u Pančevu, tada je to bila Austrougarska, ali je silno želeo srpsko državljanstvo i sanjao o životu s one strane Dunava. Zahvaljujući svojoj marljivosti, dopao se knezu Mihailu Obrenoviću koji mu je pomogao da se preseli i postane državljanin Srbije, za koju je Đorđe uradio neizmerno mnogo.
Uprkos ogromnom bogatstvu, Vajfert je oduvek želeo da bude čovek iz naroda. Svim silama se trudio da izgubi austrijski naglasak, ali mu to nije uspevalo. Odbijao je da se bavi politikom, a o učlanjenju u neku stranku nije želeo ni da čuje.
Vajfert je više od svega voleo da zalazi po brdima i traži rude. Javnost je verovala da Đorđe ima opsesiju rudnicima, dok su pojedini njegovi prijatelji čak pokušavali da mu preko suda odrede staraoce jer je trošio novce i novce na svoja istraživanja.
Kada se tačno zainteresovao za rudnike, ali se pretpostavlja da je sve počelo kada je otvorio rudnik u Kostolcu kako bi imao ugalj za rad parne pivare u Beogradu. Od srpske vlade je dobio pravo da istražuje rudna nalazišta u Srbiji i, od tada, je više vremena provodio na terenu nego li u Beogradu. Spavao je na zemlji, hodao po kiši i nevremenu i vodio sa sobom inženjere i kopače, kupovao alat, podizao rudarska naselja…
Otvorio je davno napušteni runik žive na Avali i u selu Ripnju podigao topionicu, ali žive gotovo da nije bilo. Nije imao sreće ni sa rudnikom olova „Sveta Ana“ na Delijovanu, kao ni sa rudnikom „Sveta Varvara“ na Peku. Istraživao je na Miroču, Rudniku, Zlotu…




Povezane vesti
U ponedeljak će doći do planske obustave isporuke električne energije na području opština Golubac i Kučevo
Oblačno i hladno, popodne sa kišom
VGSK pružio snažan otpor Radničkom, ali ostao bez seta u Kragujevcu