Dok radovi na Dunavskom koridoru ulaze u završnicu, razmišlja se i o izgradnji mosta od Ramske tvrđave do Bele Crkve preko Dunava.

To bi bio najistočniji most u Srbiji, a koštao bi, prema grubim procenama oko 200 miliona evra.

Zahvat bi bio zaista veliki pošto je na tom mestu Dunav najširi. Brza saobraćajnica od auto-puta E75 do Požarevca, Velikog Gradišta i Golupca će biti završena do novembra, a ostaće nekih osam kilometara za sledeću godinu, tvrde iz Koridora Srbije.

– Razmišljamo tu gde Dunav spaja dva dela Srbije da podignemo velelepni most, ali tek treba da uradimo studije pa tek onda projekat – rekao je predsednik Srbije Aleksanadar Vučić najvaljujući velike investicije koje Srbiju čekaju. – Time bi Dunavski koridor prešao na banatsku stranu i taj deo Vojvodine bi svakako oživeo s novom saobraćajnicom.

Dok ne bude mosta, Dunav se premošćava skelom. Već godinama linijski skelski prelaz Ram – Banatska Palanka povezuje braničevski region istočne Srbije sa južnobanatskim regionom i skraćuje put za više od 100 kilometara u odnosu na alternativni put preko Smederevsko-kovinskog mosta.

Prelaz funkcioniše bez prekida još od uspostavljanja 1985. godine. Otvoren je kako za putnički, tako i za teretni saobraćaj. U zavisnosti od sezonske frekvencije, prevoz obavlja manja skela nosivosti do 100 tona ili veća skela nosivosti do 200 tona.

U toku kalendarske godine skelski prevoz se obavlja po ustaljenom redu vožnje. Privremeni prekidi rada mogući su samo u slučaju ekstremnih vremenskih nepogoda: jakih vetrova, gustih jesenjih magli i postojanja velikih količina leda na reci.

Ovo predstavlja priliku ne samo za produženje boravka gostiju, već i za produženje turističke sezone, koja se trenutno uglavnom svodi na jul i avgust, što na duže staze nije održiva turistička ponuda, a pri tom se u krugu od 150 kilometara prostire potencijalno tržište sa oko 2,7 miliona stanovnika.

Da bi ga iskoristili kako treba, i lokalni ugostitelji i vlasnici smeštajnih kapaciteta treba da razmišljaju o proširenju svoje ponude tako što će bolje iskoristiti prirodne i istorijske prednosti ovog područja.


