Širom sveta danas, 3. novembra, obeležava se Svetski dan čistog vazduha, kao podsetnik da je vazduh za nas uslov života i kao upozorenje na opasnosti usled svakodnevnog prekomernog emitovanja štetnih materija u atmosferu. Ovaj dan, postavlja pitanje i na koji način možemo da se oslobodimo štetnih materija emitovanih u atmosferu. Tim povodom u Poljoprivrednoj školi sa domom učenika „Sonja Marinković“ u Požarevcu organizovana je sadnja drveća. Organizatori su Šumska uprava Požarevac, odnosno JP „Srbijašume“, Šumsko gazdinstvo „Severni Kučaj“ Kučevo i grad Požarevac.

„Današnji dan shvatamo kao svečanost. Zasadićemo preko 40 sadnica. Nadamo se da škola, kao vaspitno-obrazovna ustanova, kao i ustanova koja je vezana za druge vidove društvenog života, na ovaj način pokazuje društvenog života i kulture. Mogu da najavim da smo dobili još 500 sadnica od Društva za zaštitu ptica, tako da ćemo da pripremimo teren i posadimo ih. Ovako će učenici prepoznati smisao rada na parcelama, ekološke svesti koja je na nižem nivou.“, rekao je ovom prilikom Slobodan Stojićević, direktor Poljoprivredne škole „Sonja Marinković“ Požarevac.
„Danas nam je velika čast da smo prisutni ovde sa jednom simboličnom akcijom pošumljavanja sadnicama koje smo želeli da poklonimo ovoj školi. Srbija Šume u ovoj godini obeležava 30 godina postojanja i veliki značaj pridaje zaštiti životne sredine i proizvodnji čistog vazduha koje proizvode naše šume, a to je opšte dobro od velikog značaja.“, istakla je Maja Životić Stevanović, šef Šumske uprave Požarevac.
Predrag Mijatović, predsednik Skupštine grada Požarevca, pozdravio je ovu akciju istakavši da se radi o društveno odgovornom ponašanju:
„Svi moramo biti odgovorni, to je imperativ na duže staze. Pokazujemo da brinemo o čistom vazduhu i ujedno pokazujemo mladima da moramo da čuvamo naš vazduh i životnu sredinu činimo čistom u svakom trenutku.“

U svetu je preko 90% populacije izloženo zagađenom vazduhu, 9 od 10 ljudi udiše zagađen vazduh, upozoravaju podaci Svetske zdravstvene organizacije.
Procena je da čak oko 93% dece mlađe od 15 godina udiše zagađen vazduh. Suspendovane čestice, azot-dioksid i prizemni ozon su zagađujuće materije u vazduhu koje su odgovorne za većinu slučajeva prevremenih smrti.
Po podacima Svetske zdravstvene organizacije, oko 6000 ljudi u Srbiji godišnje umre zbog komplikacija izazvanih zagađenjem vazduha. Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, koja vodi nacionalni registar zagađenja, problem sa kvalitetom vazduha imaju skoro sve veće urbane celine u Srbiji.
Najveći izvori zagađenja vazduha u Srbiji su saobraćaj kao mobilni izvor zagađenja, stara vozila na dizel–gorivo, uglavnom zabranjena u zemljama odakle dolaze, loš saobraćajni protok u urbanim celinama, kućna ložišta (mazut, ugalj), termoenergetski sektor i industrija. Stanje vazduha na teritoriji cele zemlje dodatno devastiraju i sve učestaliji požari izazvani paljenjem strnjišta.




Povezane vesti
U ponedeljak će doći do planske obustave isporuke električne energije na području opština Golubac i Kučevo
Oblačno i hladno, popodne sa kišom
VGSK pružio snažan otpor Radničkom, ali ostao bez seta u Kragujevcu