Poportal

Vesti iz Požarevca i Braničevskog okruga

„SERBIA“ NARODNI ORKESTAR -15 godina umetničkog rada

Note muzička

Narodni orkestar „Serbia“ iz Petrovca na Mlavi, na čelu sa violinistom Novicom Stojimirovićem i Mikicom Lukićem, poznat je širom Srbije i van njenih granica, po svojoj plemenitoj misiji da od zaborava sačuva tradicionalnu izvornu muziku.

Petnaest godina nižu se nastupi ovog Orkestra, na radost brojnih ljubitelja ove vrste muzike, ali i etnologa, koji prate i istražuju narodno stvaralaštvo.

Petnaestogodišnjicu trajanja Narodni orkestar „Serbia“, obeležio je 22. decembra 2022. godine, promocijom monografije pod nazivom „SERBIA“ – Narodni orkestar i koncertom „Bistra vodo, moj studen kladenče.“ Predstavljanju knjige i koncertu, prisustvovala je brojna publika, ljubitelji ove vrste umetnosti, koji su i najbrojniji, gosti i predstavnici lokalnih samouprava iz susednih Opština, predstavnici Nacionalnog Saveta Vlaha, kao i vrlo značajni gosti i umetnici iz Beograda: Vlada Panović, umetnički rukovodilac Narodnog orkestra RTS, i urednica kanala „Kolo“ na RTS, Sandra Milošević.

Autori monografije su Novica Stojimirović, i Mikica Lukić. Uredničku palicu preuzeo je Danilo Radojković, profesor književnosti, a izdavač je Kulturno prosvetni centar, Petrovac na Mlavi. Posle uvodne reči priređivača, slede tekstovi koji govore o bogatoj i raznovrsnoj muzičkoj tradiciji Petrovca na Mlavi, vokalnim izvođačima i instrumentalistima, starim izvođačkim, pretežno duvačkim instrumentima. Tekstove u prvom delu knjige, potpisuju: Novica Stojimirović, i Vlada Vinkić, Branko Manas, Milica Ilić, Dimitrije O. Golemović, Vlada Panović, Vojislov Petković, Milisav Milenković, Biljana Petrović, Galina Perić, Saša Dražilović, Jadranka Grbinović, Mirko Rondović, Danijela B. Radulović, Jadranka Cvetković, Zorka Stojanović, Nataša Nikolić, Vladimir Paunović, Velja Kokorić, Zoran Marić i mnogi drugi. Svojim prilozima podršku Narodnom orkestru „Serbia“, dali su Centri za kulturu iz Požarevca, Kučeva, Malog Crnića, Velikog Gradišta, Petrovca, kao i Biblioteke iz Malog Crnića i Petrovca.
O monografiji su veoma nadahnuto govorili: Danilo Radojković, Novica Stojimirović i Mikica Lukić i Vlada Panić.

„…Značaj ove knjige se može videti i kao beleženje u vremenu plemenite misije koju provodi orkestar „Serbia“, u kulturnim i duhovnim prilikama u kojima se naš narod nalazi. Tekstovi u ovoj knjizi govore o nastojanjima orkestra „Serbia“ da sačuvaju i pospeše razvoj izvornog narodnog muzičkog stvaralaštva. Tragovima velikog „Carevca“, za koga narodna pesma i igra nije samo muzički citat već estetska tvorevina, govor muzike, čitava priča. Autori tekstova u ovoj monografiji su brojni i različiti životnih opredeljenja: od poznavalaca muzičkog stvaralaštva i tradicije, izvođača, muzičkih stvaralaca, intelektualaca različitih profila, kulturnih poslenika do običnih ljudi, koje je očarao ton, zvuk i glas NO „Serbia“….“, rekao je Danilo Radojković.

„ Želeli smo i zamislili ovu knjigu, kao petnaestogodišnji presek rada orkestra „Serbia“, sa elementima pronađenim u arhivama o bogatoj muzičkoj tradiciji Petrovca na Mlavi. Nismo želeli da mi, članovi orkestra govorimo o značaju našeg rada, koji jeste veliki poduhvat, nego smo to prepustili saradnicima, našim prijateljima, stručnjacima, poznavaocima muzičke umetnosti ili kako smo ih mi nazvali kazivačima. Mi znamo zašto to radimo, ali najvažnije je da su i drugi shvatili vrednost našeg rada i postojanja Orkestra. Srećan sam što smo našu ideju realizovali u delo. Srećan sam što smo sopstveno znanje preneli na mlade ljude, naše učenike, koji su danas vrsni muzičari i koji nastupaju sa nama. Ne mogu da sakrijem sreću i osmeh što vas vidim u ovom broju. Znak je to da cenite i poštujete ono što radimo. Prepoznali ste jedan od činilaca koji jedan narod odvaja od drugih i po kome se prepoznaje. U našem slučaju to je muzika. Zahvaljujem se na podršci lokalnoj samoupravi, odnosno Opštini Petrovac na Mlavi, Kulturno prosvetnom centru – Petrovac na Mlavi, Savetu nacionalne manjine Vlaha i svima koji su na bilo koji način doprineli izdavanju ove knjige….“ istakao je Novica Stojimirović.

„…Puno mi je srce, kada vidim brojnu publiku, a znam da je u ovoj sali zbog nas, zbog orkestra „Serbia“. Naš rad jeste naporan, ali ako radimo ono što volimo, srećni smo. Veliki trud i rad na prikupljanju građe za monografiju nije lak i jednostavan. Trudili smo se da sve što je važno i bitno prikažemo na ovim stranicama, a vezano je za muzičku umetnost našeg kraja. U proteklih 15 godina snimili smo oko 1000 melodija (video i audio), znači 60 pesama godišnje, što je veliki uspeh. Ponosan sam, jer smo ostavili trag koji će i drugi pratiti. Borićemo se i dalje da sačuvamo identitet ovog kraja, bogatim kako srpskim tako i vlaškim melodijama.

„Privilegija je biti ovde sa ovim ljudima koji su prave iskre u našem tradicionalnom stvaralaštvu. Zaista nas nema puno. Svi znamo u kakvom vremenu živimo, i kako smo svedoci posrnuća naše kulture. Zato mi je drago što će i u drugim gradovima niknuti ovo lepo seme umetnika, kao što su Novica Stojimirović i Miodrag Mikica Lukić. Želim vam srećan jubilej, 15 godina – postojanja. Drago mi je što su Kulturno prosvetni centar a i opština Petrovac, prepoznali vrednost postojanja, rada, upornosti i zalaganja NO „Serbia“, a mi ćemo sa naše strane napraviti jednu dobru vezu sa Narodnim orkestrom iz ovog mesta. Prilika je da kažem javno, da ukoliko imate talentovane sugrađane, možemo preko ove saradnje da ih stimulišemo preko RTS, u vidu snimanja trajnih snimaka, naravno posle audicije. Naravno, moramo sve ovo da širimo, i što više angažujemo mlade ljude, kako bi se okrenuli našim tradicionalnim vrednostima, pre svega kulturnoj tradiciji, i veri….“, rekao je Vladimir Panović.

Autor Zorka Stojanović

 

 

 

.

 

 

 

 

„…Za narodni orkestar „Serbia“ moglo bi da se kaže da uspešno nastavlja dobru praksu nekadašnjeg orkestarskog muziciranja. O tome svedoči njegov heterogen, a ipak skladan sastav , sa više instrumenata, koji imaju različite uloge. Njihov repertoar je bogat, budući da se osim numera srpskih kola i pesama, na njemu nalaze i numere koje pripadaju drugim narodnostima i nacionalnim manjinama, u prvom redu vlaške. U toku svog petnaestogodišnjeg postojanja, orkestar je imao brojne nastupe širom Srbije i u inostranstvu, kao i na televiziji. Pratio je takmičare na čuvenom takmičenju violinista, „Carevčevi dani“, ističe prof. dr Dimitrije O Golemović, etnomuzikolog i kompozitor iz Beograda.
Usledio je koncert Narodnog orkestra „Serbia“ pod nazivom „Bistra vodo moj studen kladenče“, na kome nastupili i dragi gosti Vladimir Panović i Sandra Milošević.