Sa dolaskom kasne jeseni i zime, mnogi ljudi ne primećuju samo promenu temperature, već i duboku promenu u svom raspoloženju i energiji.
Iza onoga što se često naziva običnom zimskom bezvoljnošću krije se ozbiljnije stanje – sezonska depresija, poznata i kao sezonski afektivni poremećaj (SAP). Za razliku od prolaznog umora, ovaj oblik depresije se ponavlja u istom periodu najmanje dve godine zaredom i značajno narušava svakodnevno funkcionisanje.
Glavni okidač za nastanak ovog stanja krije se u prirodi. Kraći dani i smanjenje prirodne dnevne svetlosti remete naš unutrašnji biološki sat, obaraju nivo serotonina, hormona zaduženog za dobro raspoloženje, i istovremeno pojačavaju lučenje melatonina, hormona koji podstiče san.
Zbog ove hemijske neravnoteže u organizmu, oni koji pate od sezonske depresije često se suočavaju sa stalnim padom energije, izrazitom pospanošću i osećajem težine prilikom jutarnjeg buđenja. Pored toga, gubi se interesovanje za hobije i aktivnosti koje su ranije pričinjavale zadovoljstvo, javlja se pojačana potreba za slatkišima i ugljenim hidratima koja vodi do viška kilograma, a tu su i problemi sa koncentracijom, razdražljivost i snažna potreba za socijalnom izolacijom.
Iako ovi simptomi mogu delovati iscrpljujuće, medicina i psihologija nude efikasna rešenja. Prvi i najvažniji korak jeste razgovor sa lekarom, psihologom ili psihijatrom radi dobijanja stručne procene.
Stručnjaci najčešće preporučuju kognitivno-bihejvioralnu terapiju koja pomaže u promeni negativnih obrazaca razmišljanja tokom zimskih meseci, kao i svetlosnu terapiju ili fototerapiju, koja podrazumeva svakodnevno izlaganje specijalnim lampama jakog intenziteta od 10.000 luksa bez UV zračenja. U težim slučajevima, psihijatar može uvesti i medikamentoznu terapiju radi regulisanja nivoa serotonina.
Pored stručne pomoći, postoje i mali koraci kojima se svakodnevna rutina može prilagoditi lakšem preživljavanju mračnijih meseci. Maksimalno iskorišćavanje dnevne svetlosti kroz jutarnje šetnje i sedenje blizu prozora, održavanje stabilnog ritma spavanja, uvođenje blage fizičke aktivnosti i očuvanje kontakta sa bliskim ljudima mogu značajno ublažiti tegobe. Takođe, lekari savetuju proveru nivoa vitamina D, čiji manjak tokom zime može dodatno pojačati osećaj iscrpljenosti.
Sezonska depresija nije slabost već medicinsko stanje koje zahteva razumevanje i brigu, a uz adekvatnu podršku i prave navike, zima ponovo može postati period u kojem funkcionišemo sa više snage i mira.




Povezane vesti
U ponedeljak će doći do planske obustave isporuke električne energije na području opština Golubac i Kučevo
Oblačno i hladno, popodne sa kišom
VGSK pružio snažan otpor Radničkom, ali ostao bez seta u Kragujevcu