Poplave, suša i požari predstavljaju sve veći izazov za lokalne zajednice, zbog čega je pravovremena priprema od ključnog značaja. O tome kako Kučevo može bolje da prepozna klimatske rizike, unapredi prevenciju i poveže kapacitete institucija, privrede i građana, bilo je reči na okruglom stolu „Klima, zajednica i odgovornost: lokalni odgovori na klimatske izazove“, održanom u Kulturnom centru Opštine Kučevo. Okrugli sto je organizovao Arhus centar Novi Sad, u partnerstvu sa Misijom OEBS-a u Srbiji, kompanijom Coca-Cola HBC Srbija, Udruženjem Entuzijasti Kučevo i Opštinom Kučevo, sa ciljem da se otvore pitanja lokalne pripremljenosti i podstakne saradnja u prevenciji i upravljanju klimatskim rizicima.
„Prilagođavanje klimatskim promenama nije daleka, egzotična agenda, već potreba da svaka lokalna zajednica ima realan, jasan i ostvariv plan delovanja. Prevencija je uvek odgovornija i dugoročno manje košta od saniranja posledica. Nijedna institucija, kompanija ili organizacija ne može sama da odgovori na sve izazove. Upravo je ovaj susret u Kučevu primer kako možemo da povezujemo znanje, resurse i iskustva različitih sektora. Zahvaljujući inicijativi kompanije Coca-Cola HBC Srbija i angažovanju naših lokalnih partnera iz Udruženja Entuzijasti Kučevo, otvorili smo prostor za razgovor o konkretnim potrebama zajednice. Uloga organizacija civilnog društva nije samo da ukazuju na probleme, već i da povezuju ljude koji mogu doprineti njihovom rešavanju“, rekla je Darija Šajin iz Arhus centra Novi Sad.
Učesnici su razgovarali o tome kako pravovremeno prepoznavanje rizika, razmena informacija i koordinacija različitih aktera mogu da doprinesu efikasnijem odgovoru na vanredne situacije. Poseban fokus bio je na iskustvima Kučeva sa poplavama i sušom, uključujući izazove u upravljanju vodama i zaštiti od posledica ekstremnih vremenskih uslova.
O značaju planiranja i preventivnog delovanja govorio je Aleksandar Lazarević, ekspert za smanjenje rizika od katastrofa i upravljanje vanrednim situacijama, predstavljajući pristupe pripremi lokalnih službi i zajednice za poplave i druge vanredne događaje.
„Kada nastupi poplava, požar ili druga vanredna situacija, prvi odgovor uvek dolazi sa lokalnog nivoa. Zato je od presudnog značaja da lokalne samouprave unapred prepoznaju rizike, imaju odgovarajuće planove i razvijaju kapacitete za reagovanje. Međutim, otpornost zajednice ne zavisi samo od nadležnih službi. Javni sektor raspolaže ovlašćenjima i resursima, privreda tehnologijom i logistikom, a civilni sektor poznavanjem terena i volonterskim kapacitetima. Tek njihovim povezivanjem možemo izgraditi efikasan sistem zaštite i spasavanja. Prevencija, obuke, zajedničke vežbe i edukacija građana nisu dodatne aktivnosti, već ulaganje u bezbednost zajednice“, istakao je Aleksandar Lazarević.
Da otpornost zajednice podrazumeva i odgovorno upravljanje resursima, ali i razumevanje potreba lokalnog stanovništva, pokazuje iskustvo kompanije Coca-Cola HBC Srbija, koja ima punionice na tri lokacije u Srbiji, uključujući i Neresnicu, na teritoriji opštine Kučevo. U punionici gazirane vode ROSA Homolje voda je ključni proizvodni resurs, ali i važan deo svakodnevnog života lokalne zajednice.
„Kroz strategiju Mission Refresh, Coca-Cola HBC Grupa postavila je jasne ambicije u oblasti klime, vode, biodiverziteta i zajednica, a naš zadatak je da tim globalnim ciljevima doprinosimo konkretnim rezultatima na lokalnom nivou. Kao kompanija čije je poslovanje neposredno povezano sa prirodnim resursima, odgovornost za njihovo očuvanje počinje u našim proizvodnim procesima, ali se tu ne završava. Želimo da ostanemo pouzdan partner zajednici u kojoj poslujemo, da zajedno sa lokalnim institucijama, stručnjacima i građanima bolje razumemo klimatske izazove i doprinosimo rešenjima koja će dugoročno jačati otpornost ovog kraja“, izjavio je Nenad Stojković, menadžer punionice Rosa Homolje u Neresnici.
Tema prevencije razmatrana je i kroz rizik od požara. Jovana Đoković, ekspertkinja za prevenciju i upravljanje rizicima od požara, govorila je o proceni rizika i spremnosti lokalnih aktera u periodima visokih temperatura i suše. Ove teme dobile su lokalni okvir kroz razgovor o reci Pek, poplavama i periodima suše u Kučevu.
„Kučevo je poljoprivredni kraj i zato je za nas posebno važno da radimo na edukaciji poljoprivrednika, naročito o zabrani paljenja strnjike i opasnostima od požara. Potrebno nam je više edukacija, bolja informisanost građana i razmena znanja i iskustava. Verujem da kroz saradnju institucija, privrede i udruženja možemo razvijati nova partnerstva i zajednički raditi na prevenciji rizika. Posebno je važno da u sve procese na lokalnom nivou uključujemo mlade, jer su upravo oni snaga naše zajednice i njena budućnost“, istakao je Mirko Petrović iz Udruženja Entuzijasti Kučevo.
U završnoj diskusiji učesnici su razmatrali mogućnosti zajedničkog delovanja u oblasti upravljanja vodama, prevencije požara i zaštite životne sredine. Kao važni prioriteti prepoznati su edukacija građana, bolja razmena informacija i povezivanje lokalnih institucija, privrede i civilnog sektora. Skup je ukazao na značaj pravovremenog prepoznavanja rizika i zajedničkih preventivnih aktivnosti, kao osnove za dugoročno jačanje otpornosti Kučeva i okolnih zajednica.




Povezane vesti
U ponedeljak će doći do planske obustave isporuke električne energije na području opština Golubac i Kučevo
Oblačno i hladno, popodne sa kišom
VGSK pružio snažan otpor Radničkom, ali ostao bez seta u Kragujevcu