Ram je malecko mesto, na samoj obali širokog Dunava. Preko puta se nalazi Stara Palanka – isturena ispostava Banatske Palanke, a na istoj, banatskoj strani, može se videti i početak rumunske obale Dunava, verovatno ni kilometar udesno od Stare Palanke. Ram ćete videti još iz daleka zahvaljujući poznatoj Ramskoj tvrđavi, koja potiče iz rimskog vremena (ranije se lokalitet zvao „Lederata“), da bi je kasnije obnovio sultan Bajazit Drugi davne 1491. godine. Neke legende naziv Ram vezuju za osnivače Rima – braću Romula i Rema (valjda po logici: Rim, Rem, Rom(ul), Ram? – Rum je pronađen naknadno), a neke za tursku reč „Ihram“ preostalu od sultanove molitve na ovome mestu. Kako god, tvrđava je dosta očuvana, ali ne baš i uređena za turističke posete (pa da se nešto i naplati za dalji razvoj mesta), a u blizini je i jedan turski karavan-saraj. U 19. veku u carinarnici u Ramu je radio i boravio i Vuk Karadžić, lično.
A ono što je posebno interesantno, to je da od Rama do Stare Palanke (i nazad) vozi jedna skela! Na nju može da stane desetak automobila, a tokom sezone (početak maja – kraj avgusta) iz Rama polazi u 6, 9, 12, 15 i 18 časova. Cena za kola i putnike je 1000 dinara (ukupno) a plovidba traje petnaestak minuta.
Na ramskoj strani Dunava nalazi se restorančić u kome možete ručati i uživati u pogledu na Dunav i obližnju adu – Čibukliju, a kažu da je na banatskoj strani, u Staroj Palanci, maltene svaka kuća – restoran, i to obično riblji. Logično.
Tvrđava Ram nalazi se na obali Dunava, oko 25 km severoistočno od Požarevca, između Kostolca i Velikog Gradišta. Prvi put se pominje 1128. Godine za vreme bitke u kojoj su Vizantijci pobedili Mađare. Današnji oblik tvrđava Ram je dobila u vreme sultana Bajazita II iz vremena borbe Turaka protiv Mađara. Tvrđava je imala važan strateški značaj sve do 1521. godine kada su se granice turskog carstva pomerila na sever prema Austrougarskoj.
Odredbama Požarevačkog mira, u periodu od 1718. do 1739. godine, utvrđenje je privremeno u posedu Austrije. Osnova tvrđave Ram ima pravilan oblik, sa 4 kule i 2 donžon-kule kroz koju se ulazi u utvrđenje. Kule i zidovi tvrđave imaju topovske otovre i mesta za topove, što govori o tome da je ovo bilo artiljerijsko utvrđenje. U kulama ima i odžak kamina za grejanje, što nije karakteristika drugih gradova. Oko grada je ranije bio rov. Grad je relativno dobro očuvan.
Ramska tvrđava se rekonstrujiše kao i Golubačka, iskopane su naslage zemlje i kamena, urađeno je osvetljenje tako da je sada mnogo nego na slici.
Postoji manifestacija, zove se “Ramski sutoni“ održava se krajem avgusta u organizaciji velikogradištanske biblioteke i MZ Ram.